Vrste i karakteristike termoizolacionih stakala

Vrste i karakteristike termoizolacionih stakala

Funkcije stakla

Staklo je možda najvažniji deo prozora, to je jedini prozirni deo i od njega se očekuje:

  • da ima veliku propusnost sunčeve svetlosti,
  • da omogućuje zvučnu i termičku izolaciju
  • da omogućuje čist pogled prema vani
  • da ima lep izgled

Od savremenog stakla se očekuje da ima veoma veliku termo izolacionu moć. Poboljšavanjem  izolacionih sposobnosti prozora omogućuje se:

  • smanjivanje rasipanja energije
  • manje troškove za grejanje i hlađenje
  • smanjivanje emisije štetnih gasova u atmosferi
  • sprečavanje promaje
  • sprečavanje kondenzacije
  • sprečavanje pojave leda na unutrašnjem staklu

Vrste termoizolacionih stakla

Postoje nekoliko vrsta stakala koja su danas u upotrebi, u ovom tekstu zadržaćemo se na stakla koja imaju povećanu izolaciju na temperaturu, (a sa tim pružaju i istoveremenu zvučnu izolaciju).

Obično (Float) staklo

Float staklo je staklo koje se proizvodi pomoću float tehnologije. Visokog je kvaliteta, prozirno, ravnih, paralelnih površina i prirodnog izgleda bez deformacija. U prodaji se nalazi u skoro svim bojama: bronzano, zeleno, sivo, azurno plavo, tamno plavo i naravno bezbojno.
Masovno se koristi za zastakljivanje prozora, vrata, fasada i većina naših domova ima ovakvo staklo.

Izo-staklo

Izo-staklo sastoji se od dve ili tri staklene površine (različitih debljina) između kojih se nalazi prostor ispunjen sa nekom plemenitim gasom. Princip izolacijske zaštite kod Izo stakla je sledeći:
Toplota se u prirodi kreće u pravcu od tople ka hladnije sredine, i to kretanje se kod ovih stakala eliminiše ili u znatnoj meri smanjuje primenom dvoslojnog ili troslojnog stakla između kojih se nalazi argon, kripton, ksenon ili smeše SF6. Ovakvi sistemi poboljšavaju koeficijent toplotne provodljivosti (Ug) za 10-15%. Spoljno staklo može biti kaljeno, a unutrašnje obično.

  • Koeficijent toplotne provodljivosti kod ovih prozora, ako je međuprostor punjen gasom argonom, je Ug=1.1W/m²K
  • Ukoliko se upotrebljava kripton Ug=1.0W/m²K
  • Ksenon i SF6 gas spuštaju koeficijent toplotne provodljivosti na svega Ug=0,8W/m²

Iako ima slabije rezultate u odnosu na druge plemenite gasove, prostor između  stakala se uglavnom puni argonom. Argon je nezapaljiv gas bez boje, mirisa, ukusa, neutralan je u odnosu na druge materijale, i što je najvažnije neškodljiv po zdravlje.

Niskoemisiono staklo (Low-e staklo)

Radi se o staklu koje je sa unutrašnje strane premazano metalnim oksidom (najčešće mangan oksidom) koji ima zadatak da smanji prelazak toplote ili hladnoće, tako što propušta kratkotalasno zračenje i reflektuje dugotalasno infracrveno zračenje. Ovaj premaz blokira deo sunčevog spektra da prođe kroz prozore: leti on filtrira sunčevu kratko-talasnu radijaciju, a zimi reflektuje nazad dugo-talasnu radijaciju koja nastaje prilikom grejanja, tako da se gubi manje toplote zato što se energija vraća ka izvoru toplote.

Nisko emisiona stakla minimalno deluju na svetlosnu propusnost i pogled kroz njih je isto kao kod drugih stakala. Mogu da budu u raznim bojama  – zelenkasta, plavičasta ili siva.

Uporedna analiza toplotne provodljivosti kod raznih stakala

Rezultati merenja temperature na površini unutrašnjeg stakla uz uslov spoljašnje temperature -10 °C i unutrašnje +20°C:

  • dvoslojno Izo – flot staklo (4+16+4) gde je međuprostor napunjen vazduhom – koeficijent toplotne provodljivosti Ug=2,5(W)/m²K (ovo staklo se najviše upotrebljava kod nas);
  • dvoslojno Izo – low-e staklo (4+16A+4LE) prvo flot, drugo low-e (sa zaštitnim slojem na unutrašnjoj strani izo -stakla), međuprostor je napunjen argonom  – Ug=1,1(W/m²K);
  • troslojno Izo – low-e staklo (4+12A+4LE+12A+4LE) prvo flot, drugo i treće low-e (sa zaštitnim slojem na unutrašnjoj strane izo-stakla), oba međuprostora su napunjena argonom  – Ug=0,8W/m²K

Rezultati jasno ukazuju na veliki uticaj višeslojnosti stakla, važnosti punjenje argonom između slojeva i upotrebom zaštitnog sloja na unutrašnjem staklu.

Parasol staklo

Parasol staklo se ređe upotrebljava, ali ovde su spomenuti iz razloga što i oni imaju izvesnu  termoizolacijsku ulogu. Oni nastaju tako što se u procesu proizvodnje staklenoj masi dodaje boja (braon, zelena, plava)  koja ima ulogu da upija svetlost i toplotnu energiju. Koriste se u proizvodnji refleksnih stakala i ogledala, u automobilskoj industriji, u industriji nameštaja, u građevinarstvu i u uređenju enterijera.